Sunday, November 22, 2026
  • ЋИР
No Result
View All Result
Književni ESNAF
  • POČETNA
  • IZDANJA
  • RECENZIJE
  • RAZGOVORI
  • KLUB ČITALACA
  • KULTURA SEĆANJA
  • RIZNICA
  • MALI ESNAF
  • PROZA
  • POEZIJA
  • BESEDE
  • KOLUMNA
  • AUTORI
  • VESTI
  • POČETNA
  • IZDANJA
  • RECENZIJE
  • RAZGOVORI
  • KLUB ČITALACA
  • KULTURA SEĆANJA
  • RIZNICA
  • MALI ESNAF
  • PROZA
  • POEZIJA
  • BESEDE
  • KOLUMNA
  • AUTORI
  • VESTI
No Result
View All Result
Književni ESNAF
No Result
View All Result
Home АУТОРИ

GROZDA REGODIĆ: KNJIŽEVNA NAGRADA “PEČAT DAVIDOV”

РАЗГОВОР СА КЊИЖЕВНЦИОМ ГРОЗДОМ РЕГОДИЋ

Неда Гаврић by Неда Гаврић
14.11.2026
in AUTORI, VESTI, RAZGOVORI
A A
GROZDA REGODIĆ: KNJIŽEVNA NAGRADA “PEČAT DAVIDOV”
0
SHARES
445
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter

OD KOČIĆEVE RIJEČI DO ZAVIČAJNOG NASLJEĐA– ŽIVOT POSVEĆEN ZMIJANJU

 

Razgovarala:

Grozda REGODIĆ je rođena  u zmijanjskoj zemljoradničkoj porodici 1942. godine,  u selu Lusićima,  opština Banja Luka. Nastavnik je srpskoga jezika  i književnosti u penziji. Živi u Banjoj Luci i bavi se spisateljskim radom. Srpski jezik i književnost predavala je u osnovnim školama na području banjalučke opštine. Posljednjih godina radila je u oglednoj Osnovnoj školi ,,Borisav Stanković”, u Banjoj Luci, u kojoj su prvi put primjenjivane nove metode – modeli interaktivne nastave. Primjenjujući nove metode u radu sa učenicima, napisala je nekoliko priručnika za nastavnike u koje je pretočila vlastita iskustva (praktični rad u učionici). Svi ti priručnici su dobrodošla literatura za nastavnike  praktičare u osnovnim, ali i u srednjim školama u Republici Srpskoj.

 

B I B L I O G R A F I J A

Naslovi  stručnih knjiga – priručnika za nastavnike su sljedeći:

Interaktivno učenje u nastavi srpskoga jezika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;

Modeli interaktivne nastave srpskoga jezika – peti razred, ,,Novi glas”, Banja Luka, 2002. godine;

Interaktivna nastava srpskoga jezika – osmi razred, ,,Novi glas”, Banja Luka, 2002. godine;

Modeli interaktivne nastave srpskoga jezika – sedmi razred, ,,Novi glas”, Banja Luka, 2003. godine;

Vaspitni rad u odjeljenskoj zajednici, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva , Srpsko Sarajevo, 2004. godine;

Interaktivno učenje u nastavi srpskoga jezika – osmi razred, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2005. godine;

Školska pozornica, Grafomark, Laktaši, 2005. godine;

Motivisanje učenika osnovne škole za čitanje školske lektire, Prosvetni pregled Banja Luka – Beograd i Grafomark, Laktaši, 2008. godine.

Svi navedeni priručnici, prije objavljivanja, dobili su saglasnost od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Naslovi iz oblasti beletristike:

Olujna proljeća (zbirka rodoljubive poezije), Zadužbina ,,Petar Koćić”, Banja Luka – Beograd, 2000. godine;

Let do duge (zbirka pjesama za djecu), Književna zajednica ,,Vaso Pelagić”, Banja Luka, 2002. godine;

Na krilima razvigora (zbirka priča za djecu), Zadužbina ,,Petar Kočić” Banja Luka – Beograd i Grafomark, Laktaši, 2007. godine.

Naslovi monografija:

Sazvučja Zmijanja, Zavičajno društvo ,,Zmijanje”i Književna zajednica ,,Vaso Pelagić”, Banja Luka, 2002. godine;

Besjeda i slika starog Zmijanja, Zavičajno društvo ,,Zmijanje” i Art print, Banja Luka, 2011. godine;

Zmijanjske rukotvorine, Zavičajno društvo ,,Zmijanje” i Art print, Banja Luka, 2012. godine;

Priredila monografiju Stihovez Kočiću na dar, Zavičajno društvo ,,Zmijanje” i Art print, Banja Luka, 2014. godine;

Poluvjekovni odjeci Kočićeve riječi 1966 – 20015. (Monografija sadrži prvih 50 Kočićevih zborova), Art print, Banja Luka, 2018.

25 godina u zagrljaju ,,Duge” (monografija posvećena 25-godišnjici ,,Duginog” humanitarnog rada – pripremljena za štammpu).

 

OD KOČIĆEVE RIJEČI DO ZAVIČAJNOG NASLJEĐA– ŽIVOT POSVEĆEN ZMIJANJU

 

Nedavno Vam je u banjalučkoj Kući Milanovića uručena književna nagrada „Pečat Davidov“, koju Društvo književnih stvaralaca dodeljuje u saradnji sa izdavačkom kućom „Trivunija“ Vojina Trivunovića. Priznanje Vam je dodeljeno za celokupno stvaralaštvo i naročit doprinos negovanju književnog izraza Petra Kočića. Koliko Vam znači ovo priznanje i šta za Vas predstavlja činjenica da je Vaš višedecenijski rad prepoznat upravo kroz nagradu koja nosi tako snažnu simboliku?

Ovo priznanje puno mi znači zbog toga što je neko primijetio da sam svojim stvaralaštvom zaslužila ovu značajnu nagradu. Imponuje mi i to što priznanje nosi ime Davida Štrpca, najpoznatijeg Kočićevog literarnog junaka.

Petar Kočić je jedna od najznačajnijih ličnosti srpske književnosti, ali i duhovni simbol Zmijanja. Koliko je njegovo delo uticalo na Vaš književni put i da li ste u njegovoj reči, temperamentu i odnosu prema zavičaju prepoznali nešto što je i Vama blisko?

S obzirom da sam rođena na Zmijanju, još od djetinjstva sretala sam Zmijanjce slične likovima o kojima govori Kočićevo djelo. I sama sam često govorila jezikom Kočićevih književnih likova. Kočić je u svojim pripovijetkama često upotrebljavao izvorni govor Zmijanja. U želji da sačuvam taj govor, napisala sam rječnik Besjeda i slika starog Zmijanja, u kojem sam sačuvala od zaborava oko 6.150 izvornih zmijanjskih riječi, koje danas rijetko možemo čuti na Zmijanju.

Rođeni ste u Lusićima, u srcu Zmijanja, u zemljoradničkoj porodici. Koliko je odrastanje u tom podneblju, među ljudima, običajima i predanjima, oblikovalo Vašu ličnost i kasnije književno stvaralaštvo?

Odrastanje u takvom okruženju mnogo je uticalo na oblikovanje moje ličnosti. I sama sam, još kao dijete, a i kasnije, učestvovala u obilježavanju tih običaja i svega onoga što je karakteristično za Zmijanje. Svoja sjećanja na to vrijeme sabrala sam u monografiji Sazvučja Zmijanja. U ovoj knjizi sačuvala sam od zaborava: narodne običaje i svetkovine na Zmijanju, crkvene zborove, Masla – vjerski obred u polju, stari svadbeni običaji, poljoprivredni radovi, ručni radovi, zmijanjska prela, proizvodnja muške i ženske nošnje, čobanske igre,  život u porodičnoj zadruzi, stambeni i drugi objekti, izvorne ženske i muške zmijanjske pjesme, način pripremanja zmijanjskih jela i dr.

U monografiji Zmijanjske rukotvorine, sačuvala sam od zaborava, u riječi i slici, način ručne ženske i muške radinosti.

Vaš odnos prema Zmijanju nije ostao samo na nivou zavičajne privrženosti. O tome svedoče i monografije „Sazvučja Zmijanja“, „Besjeda i slika starog Zmijanja“ i „Zmijanjske rukotvorine“. Šta Vas je podstaklo da se posvetite beleženju i čuvanju zmijanjske kulturne baštine i koliko je važno da se ona sačuva od zaborava.

Vidjela sam da se sa protokom vremena brišu tragovi načina života , onoga života koji sam ja kao dijete proživljavala. Budući da se toga načina života i danas živo sjećam i da će biti značajno da to prenesem na papir, odlučila sam da napišem navedene monografije. Meni nije trebalo da nekoga pitam za to što se nalazi u mojim knjigama, jer sam ja lično sve to doživjela. Osjetila sam da bi to trebalo zapisati i ostaviti generacijama koje dolaze. Svega toga što sam zabilježila u svojim knjigama i danas se živo sjećam.

Kočićev zbor i okupljanja posvećena velikom književniku imaju dugu tradiciju. Priredili ste monografiju „Stihovez Kočiću na dar“, a objavili ste i „Poluvjekovne odjeke Kočićeve reči 1966–2015“. Šta ste želeli da sačuvate ovim publikacijama i kako danas vidite odnos novih generacija prema Kočićevom delu i nasleđu?

I Petru Kočiću priredila sam  monografiju–panoramu, koja nosi naslov Stihovez Kočiću na dar. U ovoj panorami sabrala sam pjesme koje su pjesnici sa srpskog govornog područja  posvetili imenu i djelu Petra Kočića.

Kočićev zbor je svetkovina kojom se obilježava i slavi Kočićevo ime i djelo. Na sjednici Izvršnog odbora Zavičajnog društva „Zmijanje“ razgovaralo se o tome da bi trebalo programske sadržaje pedeset prvih Kočićevih  zborova  ovjekovječiti monografijom. To je za mene bio veliki izazov i odlučila sam da napišem monografiju u koju ću sabrati programske sadržaje prvih pedeset Kočićevih zborova, koji su održani od 1966. do 2015. godine.  Monografiji sam dala naslov Poluvjekovni odjeci Kočićeve riječi 1966–2015. Ova knjiga  zahtijevala je istraživački rad. Trebalo je da prikupim sve tekstove i fotografije koje su se odnosile na svaki zbor pojedinačno. Ovom monografijom sačuvani su svi programski sadržaji u slici i riječi, od Prvog do Pedesetog Kočićevog zbora.

Kočić je pisao o čoveku Zmijanja, njegovom jeziku, karakteru, nepravdi i borbi za dostojanstvo. Koliko su te teme i danas žive i aktuelne? Može li se reći da Kočićeva reč i danas predstavlja svojevrsni moralni i kulturni putokaz?

Zmijanjci se ponose Petrom Kočićem i svojim zavičajem. I danas ljudi sa njegovog Zmijanja bore se za one vrijednosti za koje se Kočić zalagao, ali nedovoljno. Nažalost, Zmijanje je danas svakim danom praznije, jer u selu nema podmlatka. Dovoljno je reći da u ovoj školskoj godini centralnu Osnovnu školu „Petar Kočić“ u Stričićima pohađa samo 13 učenika, od prvog do devetog razreda. Četiri područne škole su odavno ugašene.. Na primjer 1973. godine cenralnu sa područnim školama pohađalo je preko 900 učenika.

Iza Vas je i bogat pedagoški rad. Kao nastavnica srpskog jezika i književnosti radili ste u banjalučkim osnovnim školama, a posebno iskustvo stekli ste u oglednoj Osnovnoj školi „Borisav Stanković“, primenjujući modele interaktivne nastave. Koliko Vam je rad sa decom pomogao da razumete književnost iz drugačijeg ugla i da li ste upravo u učionici prepoznali potrebu za pisanjem svojih priručnika?

Prije dolaska u Banju Luku radila sam u OŠ „Petar Kočić“ u Stričićima i u OŠ „Branko Zagorac“ u Kolima. Poslije sam nastavu srpskog jezika i književnosti izvodila u banjalučkoj OŠ „Borisav Stanković“, koja je u to vrijeme bila ogledna škola, u kojoj sam  primjenjivala nove modele u nastavi.. Primjenjujući nove metode u nastavi, interaktivno učenje, odlučila sam da svoj rad u učionici pretočim u knjige, od priprema za časove, preko konkretnog rada sa učenicima do rezultata  rada na svakom dotičnom času. Tako je nastalo osam mojih priručnika kojima  se koriste nastavnici u Republici Srpskoj. U učionici, u svom praktičnom radu sa učenicima, osjetila sam da bi bilo korisno da zabilježim to kako sam radila na pojedinim časovima, smatrajući da ću time na neki način pomoći mlađim kolegama, a i svojim kolegama u to vrijeme.

U Vašem stvaralaštvu prepliću se prosvetni rad, književnost, zavičajna istorija, kulturna baština i sećanje na znamenite ličnosti. Da li je to za Vas sve jedna ista misija – očuvanje jezika, identiteta i kulturnog pamćenja srpskog naroda?

Da, upravo je to ono što sam htjela sačuvati i ostaviti generacijama koje dolaze. Naš jezik je prilično ugrožen nasrtajem stranih riječi i izraza. Ako pogledamo kakve nazive u Banjoj Luci srećemo kod ugostiteljskih i drugih objekata umjesto naziva na našem lijepom srpskom jeziku, morali bismo se ozbiljno zabrinuti. Time gubimo i svoj identitet. Mislim da sam svojim knjigama, koje sam pomenula, na neki način sačuvala bar dio identiteta svoga srpskoga naroda.

Posle toliko godina posvećenosti književnosti, prosveti i Zmijanju, šta Vam  danas predstavlja najveću stvaralačku radost? Postoji li još neka knjiga, tema ili zavičajna priča koju biste želeli da otrgnete od zaborava i ostavite budućim generacijama?

Željela bih napisti zbirku priča koje sam čula od starijih ljudi. Ali to su već uradili ili rade druge, mlađe kolege. Ja sada pišem jednu neobičnu  knjigu o kojoj ovom prilikom neću govoriti.

Tags: Banja LukaGrozda RegodićZmijanjeknjiževna nagradaKnjiževni ensafknjiževnostPetar KočićPečat DavidovRepublika Srpska
Previous Post

NOVA KNJIGA STRAHINJE CRNIĆA TRANDAFILOVIĆA

Next Post

„TIHI JUNACI“ DEJANA TODORANOVIĆA U BANJALUCI

Неда Гаврић

Неда Гаврић

BIOGRAFIJA Neda Gavrić, diplomirani komunikolog, rođena u Banjoj Luci. Objavila zbirke poezije: „Devojački san”, „U beskraju nežnosti”, „Hram ljubavi“, “Jesen žedne duše” te zbirku kratkih priča „Kakav princ, takva i bajka“ i zbirku poezije “Ono što nisi znala o ljubavi” nagrađenih na 6. Drinskim književnim susretima. Knjigu “Jesen žedne duše” snimila je u audio izdanju za ediciju “Jedan pisac, jedna knjiga” u izdanju Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske. U štampi je knjiga izbora iz poezije prevedene na Mađarski jezik pod nazivom “Sve dok ima ljubavi” koju je priredio poznati prevodilac Ileš Feher. Deo prihoda od prodaje knjiga poklanjala je Udruženjima roditelja dece sa posebnim potrebama u Republici Srpskoj i Srbiji. Njene pesme su prevođene na nekoliko svetskih jezika, zastupljena je u nekoliko domaćih i stranih antologija, istaknutih priređivača. Učesnik je mnogih domaćih i Međunarodnih književnih susreta i festivala u Srbiji, Nemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Malti, Rumuniji, Austriji i dr. Bila je učesnik Prvog foruma sroskih književnika dijaspore na Malti. Član je Udruženja književnika Republike Srpske i Udruženja književnika Srbije. Odlukom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, 2020. godine upisana je u Registar umetnika Republike Srpske. Neke od njenih pesama snimili su domaći izvođači. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, kao i nagrada za očuvanje kulture, pisma, ali i humanosti, meću kojima su: - Nagrada “Mrguda” KPD Trorečje “Petar Kočić” za priču “Zmijanjski v(r)ez. - Nagrada “Upakovana nostalgija”. Ovu prestižnu nagradu dodjeljuje „Diaspora group” poslovni, kulturni i medijski klub osnovan u Čikagu, koji danas posluje u desetinama zemalja sveta. Priznanje se dodeljuje istaknutim pojedincima kao ambasadorima svog naroda u svetu, te za humanost i očuvanje tradicije i kulture. - Priznanje za doprinos u razvoju redakcije Književnog ESNAFa Beograd na polju informisanja, kulture i umetnosti. - dobitnik je Specijalne povelje Međunarodnog književnog festivala „Inđija Pro Poet 2023.” - nagrada za rukopis poezije "Ono što nisi znala o ljubavi" 6. Drinski književni susreti - nagrada za rukopis kratkih priča "Kakav princ, takva i bajka" 6. Drinski književni susreti - Glavni je urednik i voditelj TV emisije „Stil" koja se emituje na deset televizija. - Autor i voditelj je radio emisije “Banjalučke priče sa Nedom” na Kontakt radiju Banjaluka. - Urednica je informativnog programa i urednica za kulturu na Portalu Književne radionice Kordun (West Chester, Pennsylvania) gde je uradila preko stotinu intervjua sa književnicima i književnim kritičarima. - Glavna i odgovorna je urednica Književnog ESNAFa iz Beograda. - Dopisnik je iz Republike Srpske Info vizije Beograd. - Član je Komisije za izmenu imena ulica i trgova Grada Banja Luka. - Voditelj je mnogih međunarodnih konferencija, simpozijuma, panel diskusija, izložbi, koncerata i slično. U organizaciji Udruženja književnika Republike Srpske, voditelj je sajamskih promocija knjiga i Međunarodnih književnih susreta. - Član je Udruženja novinara Vojvodine i Društva novih medija, te Udruženja novinara Srbije. Član je Upravnog odbora Udruženja novinara Vojvodine. - Član je Komisije za izmenu naziva ulica i trgova Grada Banjaluka. - Dobitnik je godišnje nagrade „Zmaj“ Udruženja novinara Vojvodine i novih medija koja se tradicionalno dodeljuje zaslužnim novinarima TV-a, radija i portala. - direktni saradnik UG Svetionik Banja Luka - Portparol je UG Viartis u Banjaluci, - UG “Bogojavljenski plivači-za krst časni” Banja Luka. - Portparol je medijske grupacije MirJak, moderna medijska grupacija koja objedinjuje televizijske i digitalne sadržaje, profesionalnu produkciju i različite medijske formate. Živi i radi u Banjaluci.

Next Post
„TIHI JUNACI“ DEJANA TODORANOVIĆA U BANJALUCI

„TIHI JUNACI“ DEJANA TODORANOVIĆA U BANJALUCI

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

  • Trending
  • Comments
  • Latest
KNJIŽEVNI ESNAF: POZIV MLADIM AUTORIMA

KNJIŽEVNI ESNAF: POZIV MLADIM AUTORIMA

06.11.2026
KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

15.11.2025
MLADI PESNIČKI GLASOVI: TAMARA PUZIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: TAMARA PUZIĆ

13.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: SANJA KOS OSTOJIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: SANJA KOS OSTOJIĆ

13.11.2026
ZVJEZDANA I VUKODLAK ALEKSANDRE ČVOROVIĆ

PROMOCIJA KNJIGE POEZIJE OGNJENA KOVAČEVIĆA

2
Vanja Kesić: Kada bi grobovi progovorili

Vanja Kesić: Kada bi grobovi progovorili

1
KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

IZVEŠTAJ O REZULTATIMA KONKURSA „REČ I SMISAO“ – KNJIŽEVNOG ESNAFA

1
NOVA KNJIGA VANJE KESIĆ

NOVA KNJIGA VANJE KESIĆ

1
MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
MILICA SUDETIĆ: KORENI

MILICA SUDETIĆ: KORENI

22.11.2026
ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

20.11.2026

Recent News

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
64
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
215
MILICA SUDETIĆ: KORENI

MILICA SUDETIĆ: KORENI

22.11.2026
169
ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

20.11.2026
286
Književni ESNAF

издања, рецензије, разговори, клуб читалаца, културасећања, ризница, мали еснаф, проза, поезија, беседе, колумна,аутори, вести

Kategorije

  • AUTORI
  • AFORIZMI
  • BESEDE
  • VESTI
  • IZDANJA
  • KLUB ČITALACA
  • KOLUMNA
  • KULTURA SEĆANJA
  • MALI ESNAF
  • POEZIJA
  • PROZA
  • RAZGOVORI
  • RECENZIJE
  • RIZNICA
  • UDARNE VESTI

Poslednje objave

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
  • Kontakt

© 2025 Književni Esnaf

No Result
View All Result
  • POČETNA
  • AUTORI
  • BESEDE
  • VESTI
  • IZDANJA
  • KLUB ČITALACA
  • KOLUMNA
  • KULTURA SEĆANJA
  • MALI ESNAF
  • POEZIJA
  • PROZA
  • RAZGOVORI
  • RECENZIJE
  • RIZNICA
  • UDARNE VESTI
  • ЋИРИЛИЦА

© 2025 Književni Esnaf