PROMOCIJA ZBIRKI MEDITATIVNIH ESEJA ILIJE ŠAULE U SREMSKOJ MITROVICI
Piše: Milena Blagojević
Dana 15. oktobra od 18 h, u prijatnom ambijentu biblioteke „Gligorije Vozarović” u Sremskoj Mitrovici, predstavljeno je književno stvaralaštvo Ilije Šaule, pesnika, književnika, esejiste, izdavača i slikara, osnivača portala za kulturu, umetnost i književnost „Književna radionica Kordun” i izdavačke kuće „Književni Esnaf”. Govorili smo o njegovoj trilogiji koju čine zbirke meditativnih eseja „U susret buđenju”, „Misaoni horizonti” i „Povratak čoveku: Eseji za Homo Deusa”. Na poziv gospodina Šaule, učestvovala sam u promociji kao urednik drugih dveju zbirki i predočila sam kritički osvrt i viđenje centralnih tema sva tri dela kroz uočavanje mesta povezanosti i humanističkih poruka. Moderator programa bila je Marijana Jakovljević, koja je autoru postavljala ozbiljna, studiozna i interesantna pitanja povodom nekih razmatranja predočenih u knjigama, savremene predstave žene i sinteze umetnosti, kao i neophodnosti čoveka da živi, kreće se i diše, obitavajući pokraj drugih bića koja, zajedno sa njim, čine celokupan puls univerzuma. U muzičkom delu programa nastupio je kantautor Hajrudin Durmanović, koji je uz akustičnu gitaru lagano otpevao nekoliko lepih i zanimljivih pesama, u skladu s pravcem razvoja tematike večeri.

U svom izlaganju, podeljenom u tri celine, govorila sam o načinu pisanja meditativnih eseja i samoj poetici Ilije Šaule, koji kroz stilski izvajane, često i poetski intonirane rečenice postavlja pitanja o književnosti i umetnosti kao duhom prožetom obliku čovekovog izražavanja sopstvenog unutrašnjeg sveta misli i emocija, o tajni koja je suština bića, i lepoti i zadovoljstvu stvaranja, kao i o današnjem shvatanju umetničkog delanja u svetu inovativnih tehnologija. Predstavila sam značaj dijaloga čitaoca s autorom, putem razmene iskustava, misli, mašte i snova, i činjenicu da je čitalac završni činilac u tom procesu koji ostaje živ, poput iskre koja večno blista i ostavlja dubok trag, i književnost kao metaforičko putovanje neistraženim predelima duha. Istakla sam značaj znanja propuštenog kroz prizmu kritičke analize, spram nagomilovanja neupotrebljivih podataka u ovom dobu tehnološke ekspanzije koje nam neprestano daje priliv novih informacija, primene tog znanja na dinamičku realnost koja donosi nove izazove. To su, primera radi, veštačka inteligencija, što dodiruje samu čovekovu misao, i komunikacione mreže na velikim rastojanjima. Govorila sam i o značaju poruka koje se prenose podsvesnim putevima metaverzuma.
Naglasila sam važnost brojnih filozofskih, psiholoških i socioloških pitanja koja Ilija Šaula postavlja u svojim delima, kao i ujedinjene misli, povezivanja nauke, filozofije, religije i umetnosti radi zdravog ekumenizma i prevazilaženja međuverskih podela putem razumevanja jedinstva različitosti, objašnjavajući i paradoks sukoba koji su kroz njih nastajali u istorijskim previranjima, ali i pokazala mogućnost jednog novog, lepšeg i plemenitijeg čovečanstva, koje je moguće postići putem preobražaja čovekove svesti, začetka buđenja i pronalaska utočišta, metafizičkog mesta gde se čovek uvek vraća sebi, s promenjenim shvatanjem.
Razmotrila sam i ekonomske i političke teme, pogubnost tehnokratije i supremacije određenog broja samoproklamovanih nadljudi, i predstavila potencijalnost drugačijeg sveta, gde će se nosioci određenih funkcija odnositi s većom odgovornošću prema svom zadatku, bez prekomernih lukrativnih pretenzija i težnji za potčinjavanjem i pokoravanjem drugoga, poimajući da čovek nije sredstvo, nego cilj. Napomenula sam bitnu ulogu medijacije u povezivanju ljudi i prevazilaženju uzajamnih nesuglasica, predstavila anticipaciju nekog drugačijeg futurističkog sveta univerzalne misli i panpsihizma, naglasivši da će se uvek, bez obzira na spoljašnji okvir, čovek pitati o smislu življenja i suštini postojanja. Na svršetku izlaganja, dočarala sam viziju lepše, bolje, humanije i plemenitije civilizacije, gde će čovek susresti drugog čoveka, ne prestajući da se kreće na liniji horizonta koja se stalno menja i pomera.

Autor trilogije Ilija Šaula je ukratko, ali vrlo temeljno i sugestivno govorio o važnosti istinske slobode i ljubavi, kao neophodnog izvora nade za čovečanstvo, o zadivljujućoj organizaciji društva pčela i neophodnosti šuma kao pluća čovečanstva i izvora svetlosti, o sazrevanju i učenju kroz životne staze, značaju obrazovanja i samoobrazovanja, odnosno širenja sopstvene opšte kulture i važnosti toga da čovek nikad ne prestane da se pita o suštini sveta, nastojeći da istraži vlastite putanje promišljanja i dopre do smisla postojanja u okeanu svesti.
Promocija je završena u prijatnoj komunikaciji s publikom kroz predstavljanje različitih talenata učesnika i gostiju, koje povezuje zainteresovanost za pisanu reč i njen nemerljiv značaj i doprinos svetu. Zahvaljujem od srca Narodnoj biblioteci „Gligorije Vozarović” i uredniku kulturnog programa biblioteke Marijani Jakovljević na gostoprimljivosti i na odličnoj organizaciji književne večeri.













