SLAVKO TANASIĆ: ČETIRI SVETLOSTI KOJE VODE „SVETIONIK“
Književni ESNAF 02.10.2025.
Razgovarala: Neda Gavrić
U ovom inspirativnom razgovoru, književnik i predsednik Svetionika Slavko Tanasić, prenosi nam detalje o Udruženju građana „Svetionik“, nevladinoj organizaciji osnovanoj u Banjaluci 2021. godine, koja svojim aktivnostima i projektima teži očuvanju kulturnog identiteta, promociji znanja i duhovnosti, kao i ekonomskom razvoju regiona. Tokom ovog intervjua, saznaćemo kako su inspirativne ideje, kao što su svetlost istine, duhovnosti i slobode, dovele do osnivanja ove organizacije i njenih ambicioznih ciljeva. Takođe, razgovaramo o realizovanim projektima, ključnim saradnjama, kao i o planovima za budućnost „Svetionika“ i njegovih inicijativa. Moglo bi se reći da je ovo svojevrsan prikaz upornih i posvećenih ljudi koji kroz kulturu, obrazovanje i zaštitu nacionalnog identiteta nastoje da ostave traga u srcima svojih sugrađana, ali i šire zajednice.
Možete li nam reći više o Udruženju građana “Svetionik”? Šta je inspirisalo njegovo osnivanje i koji su glavni ciljevi udruženja?
Udruženje građana „Svetionik“ sa sjedištem u Banjaluci, kao nevladina organizacija je osnovano na Sretenje Gospodnje 15.februara 2021. godine, a osnivanje ovakve organizacije inspirisale su četiri svijetle ideje: Svjetlo misli o shvtanju značaja znanja i nauke, Svjetlo istine o svojoj istoriji i svojim korijenima, Svjetlo duhovnosti o spoznaji moralnih vrijednosti i vrlina i Svjetlo slobode kao najvećeg ljuskog ideala. Vizija „SVETIONIKA“ je da postane velika i značajna organizacija, koja će pomoći svom narodu na poboljšanju njegovog ekonomskog i kulturnog razvoja. Misija „SVETIONIKA“ je okupljanje čestitih i stručnih rodoljuba iz cijelog svijeta koji su spremni pomoći svom narodu da ostvari svoju viziju kroz saradnju, investiranje i razvojne projekte u raznim oblastima. Glavni ciljevi udruženja su:
– okupiti i organizovati što je moguće veći broj rodoljuba u 23 organizacione jedinice (Svetla) širom svijeta,
– obezbjediti realizaciju što je moguće više kvalitetnih projekata,
– obezbjediti neophodne uslove za investiranje u Bosni i hercegovini, koristeći raspoložive njudske i prirodne resurse i
– uspostaviti saradnju sa što većim brojem ljudi i organizacija sa ciljem zajedničke realizacije projekata u oblasti kulture i obrazovanja.
Koji su to projekti koje ste do sada realizovali kroz “Svetionik”?
Za nepunih pet godina djelovanja, udruženje je realizovalo i trenutno realizuje nekoliko veoma vrijednih projekata. Naš prvi veliki projekat bilo je organizovanje kulturno-obrazovne i privredne manifestacije „Saborovanje u Krajini Drinić 2022“. U okviru ove manifestacije udrženje je doniralo oko 1000 knjiga Biblioteci u Driniću. Takođe, knjige su donirane i Manastiru Rmanj u Martin Brodu u okviru realizacije projekta „Širimo duhovnost“. U saradnji sa Planinarsko-alpinističkim klubom PAOK Banja Luka urađena je planinarska staza „Svetlo Klekovače“ u dužini od 7500 metara. Održan je okrugli sto na temu „Prećutana istorija“, stručno predavanje „Razvojne mogućnosti u Krajini“, te prezentovanje projekta „Nije kuća na prodaju“. Pokrenuto je štampanje i izdavanje časopisa „Naš SVETIONIK“. Iste godine krenulo se u realizaciju projekta pod nazivom „Ima neka tajna veza“ u saradnji sa Fondom za izbjegla i raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu iz Novog Sada i Ministarstvom kulture Srbije. Ovim projektom predviđena je izgradnja spomen-obilježja velikom književniku i piscu Dušku Trifunoviću u opštini Brod. U toku 2023. i 2024. godine realizovan je izuzetno vrijedan književno-kulturni projekatat štampanja i izdavanje knjige zbornik panorama „Zmijanjski pisci Kočićevi sljedbenici“ autora Vidosava Vice Đurđevića i Grozde Regodić. Ovaj projekat podržan je od strane predsjednika Republike i Grada Banja Luka. Značajno je istaći da je nakon objavljivanja ove knjige održano za nepunih 18 mjeseci 20 promocija širom regiona od; Banja Luke, Stričića, Beograda, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Ribnika, Mrkonjić Grada, Gradiške, Kozice, Kaća do Salzburga. Trenutno se radi na realizaciji projekta štampanja i izdavanja knjige zbornik panorama „Ćopićevi sljedbenici“. Veoma značajan i velik projekat realizovan je 14. decembra 2024. godine pod nazivom Festival božićnog kolača ČESNICA 2024. Ovaj projekat realizovan je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske, Muzejom Republike Srpske, Turističkom organizacijom Banja Luke i još nekoliko partnera. Planirana je realizacija ovog projekta i ove godine uz učešće u još 4 grada u Republici Srpskoj: Foča, Bijeljina, Prijedor i Gacko.
Kako se odvijao proces potpisivanja sporazuma sa drugim organizacijama ili institucijama? Koje su ključne saradnje koje ste ostvarili?
Udruženje „Svetionik“ je do sada potpisalo Sporazume o saradnju sa 47 raznih organizacija, institucija i partnera. Saradnja je ostvarena sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske, Ministarstvom kulture Republike Srbije, Fondom za izbjegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, Turističkom organizacijom Grada Banja luka, Muzejom Republike Srpske, opštinama Petrovac Drinić, Brod, Krupa na Uni, Savezom krajiških udruženja iz Novog Sada, Savezom udruženja „Koreni“, te mnogim zavičajnim udruženjima, kulturno-umjetničkim klubovima i privrednim društvima.
Kao autor, kako biste opisali svoj književni rad? Da li postoje teme ili stilovi koji vas posebno inspirišu?
Odgovor na ovo pitanje možda bi se mogao naći u izreci:“Nije čovjek ono što on misli o sebi, nije ni ono što drugi misle o njemu, čovjek je ono što su njegova djela“. Za šezdeset godina druženja sa knjigama i sedam godina „aktivnog pisanja“, rezultirali su dvije zbirke. „Nika“ priča jedne bebe – 2021. i „Grmanja“ – 2024. Napisan, a ne objavljen roman „Zašto knjiga – čitaj?“ – 2018. godine i satira „Tako ti je to moj Petrašine“ – 2022. Pripremljeni su za štampanje Zbirka priča i pripovjetki „Točak teče u Crno more“ i Zbirka pjesama „Biti ili ne biti pjesnik“. Trenutno se piše i pri kraju je „Knjiga o knjizi“. Kvantitativno to djeluje solidno, a o kvalitetu će odlučivati čitaoci i književni analitičari. Još uvijek bi se moglo reći da sam „anonimni pisac početnik“ ali vjerujem da ću uskoro izaaći iz „književne sjenke“ i steći afirmaciju među piscima. Moja inspiracija je ljubav prema knjizi, čitanju i pisanju ali i zavičaj, rodna gruda, Krajina, Una i Sana, Kočić i Ćopić. Pisanjem se može spasiti od zaborava jedan prostor, jedno vrijeme, neki ljudi i događaji koji zavređuju da se ipak za njih zna i da ostanu u sjećanjima budućih generacija. Kažu da su inspiracija i očaj dva pokretača za stvaranje književnih djela, pa sam jednog od pokretača „očaj“ opisao u pjesmi „Budi pjesnik“, koja se nalazi u zbirci za koju vjerujem da će uskoro biti u rukama čitalaca.
BUDI PJESNIK
Ne budi pjesnik u pokušaju.
Uzalud ne čekaj, ne gubi vrijeme.
Budi pjesnik u očaju.
Otkloni od sebe, te strašne dileme.
Kada te obuzme tuga, bol i očajanje,
tad uzmi hartiju i pero u ruke.
Opiši svoje životno stradanje,
olakšaj tako svoj jad i muke.
Neka ti očaj inspiracija bude;
Jer on se podmuklo i često javlja.
Pogledaj oko sebe, sve tužne ljude;
Željne ljubavi, sreće i slavlja.
Sa stihom probudi izgubljenu nadu;
Povrati vjeru u bolje sutra.
Napiši da spas je u ljubavi i radu
i da će svanuti srećnija jutra.
Podrži duhom i njih i sebe.
Nek junačka srca kucnu u grudima;
Učini ono što je do tebe,
pomozi pjesniče, svim dobrim ljudima.
Šta Vas je podstaklo da organizujete poetsko veče “Pjevaj Krajino”? Koji su ciljevi ove manifestacije?
Postoji velika potreba da se iz urbane sredine, kultura prenese i u ruralna područja. Ljudi u malim mjestima i selima nemaju priliku da gledaju filmove u bioskopima, pozorišne predstave, izložbe slika, promocije književnih djela i postoji nasušna potreba da im se ipak „kultura“ donese na prag i da je mogu „konzumirati“. Drugo u tim sredinama je uglavnom najezda jeftinih kulturnih sadržaja koji nemaju veze sa umjetnođću i kulturom. Nadalje sa tog područja, konkretno Krajine postoji oko 200 Kočićevih i Ćopićevih sljedbenika i postoji potreba da se oni bar jednom goišnje okupe i svojim zemljacima, prijateljim, poznanicima prezentuju svoja prozna i poetska umijeća. Osnovni cilj književno-kulturne manifestacije poetsko veče „Pjevaj Krajino“ je predstaviti književno stvralaštvo srpskih autora sa ovog područja u sredini iz koje su ponikli, te širiti i popularizovati ovaj vid kreativnog djelovanja, kako među mladima tako i onima koji se razmišljaju da li da uđu u „književne vode“.
Možete li nam otkriti nešto više o autorima ili pesnicima koji će učestvovati na “Pjevaj Krajino”?
Prije svega koncepcijski je zamišljeno da veče bude jedan koloritni kulturni koktel u kome će pored poezije, biti glumačkih i muzičkih nastupa. Očekujemo nastupe dragi nam gostiju iz partnerskih udruženja Ranke Srdić Milić iz Saveza krajiških udruženja i Milana Gutića iz „Korena“. Pored afirmisanih zmijanjskih pisaca Save Guslov Marčeta, Vida Vukelića, nastupiće i doajen aforizma i poezije Vojin Trivunović. Iz Beograda nam dolaze Ćopićevi sljedbenici: Milanko i Dragica Kovačević, Vinko Stupar i Dragana Mrđa, koje će pojačati još dva grmečka pera Mihajlo Orlović i Jovan Šekerović. Svoje glumačko i guslarsko umijeće pokazaće nam Vujo Stanivuk, a prve poetske nastupe imaće mlada pjesnikinja Milkica Marjanović iz Dervente i Rajko Kecman iz Bosanskog Petrovca. Nema sumnje da će i autor ovog intervjua izuzetna pjesnikinja i ambasodor kulture Neda Gavrić u ulozi voditelja i moderatora „ukrasiti“ ovo poetsko veče u srcu Krajine.
Kako vidite ulogu poezije u očuvanju kulturnog identiteta i tradicije Krajine?
Uloga poezije u očuvanju kulturnog identiteta i tradicije ne samo Krajine već i prostora gdje god živi naš narod je veoma važna i zbog toga treba što je moguće više organizovati ovakvih i sličnih manifestacija. Poezija i pjesnici su „savjest čovječanstva“ i svojim djelocanjem mogu učiniti mnogo ne samo na očuvanju kulturnog identiteta i tradicije, već i šire mogu dovesti do duhovnog prepporoda našeg naroda i podizanju svijesti o tome ko smo, šta smo i odakle smo. Umjetnost, kultura , književnosta, a posebno poezija nemaju granica ni u prostoru, a ni u srcima i dušama ljudi i na taj način doprinose da se pojedinci, a i društvo u cjelini spase od sunovrata u materijalnu pohlepu, primitivizam i beznađe.
Kakve su vaše vizije za budućnost “Svetionika” i njegovih projekata? Postoje li nove inicijative koje biste želeli da pokrenete?
Rekao sam da je Vizija „SVETIONIKA“ da postane velika i značajna organizacija, koja će pomoći svom narodu na poboljšanju njegovog ekonomskog i kulturnog razvoja. Da bi se to postiglo mpotrebno je realizovati što više ovakvih i sličnih projekat. Potrebno je uključiti što više naših iskrenih, čestitih i stručnih rodoljuba širom svijeta da svojim znanjem i iskustvom pomgnu „SVETIONIKU“. Nama su potrebni ljudski i materijalni resursi. Ideja za projekate imamo mnogo. Od osnivanja biblioteka, izdavačkih poduhvata, podsticaja preduzetništva i poljoprivrede, projekata iz oblasti ekologije. IT sektora, obrazovanja. Istakao bi jedan izuzetno velik i važan projekat iz oblasti zaštite prava svojine Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine pod nazivom „Nije kuća na prodaju“, koji bi omogućio sprečavanje erozije prodaje srpske zemlje i stvaranje uslova za održiv opstanak na vjekovnim ognjištima.
