Sunday, November 22, 2026
  • ЋИР
No Result
View All Result
Književni ESNAF
  • POČETNA
  • IZDANJA
  • RECENZIJE
  • RAZGOVORI
  • KLUB ČITALACA
  • KULTURA SEĆANJA
  • RIZNICA
  • MALI ESNAF
  • PROZA
  • POEZIJA
  • BESEDE
  • KOLUMNA
  • AUTORI
  • VESTI
  • POČETNA
  • IZDANJA
  • RECENZIJE
  • RAZGOVORI
  • KLUB ČITALACA
  • KULTURA SEĆANJA
  • RIZNICA
  • MALI ESNAF
  • PROZA
  • POEZIJA
  • BESEDE
  • KOLUMNA
  • AUTORI
  • VESTI
No Result
View All Result
Književni ESNAF
No Result
View All Result
Home АУТОРИ

“TIHI JUNACI” : HIRURG NAPAĆENOG SRPSKOG NARODA

ПРИЧА О ДР МИОДРАГУ ЛАЗИЋУ

Неда Гаврић by Неда Гаврић
17.11.2026
in AUTORI, KULTURA SEĆANJA, PROZA
A A
“TIHI JUNACI” : HIRURG NAPAĆENOG SRPSKOG NARODA
0
SHARES
596
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter

HIRURG NAPAĆENOG SRPSKOG NARODA

Priča iz knjige “TIHI JUNACI” Dejana Todoranovića

str. 182- 186.

 

 

Čitajući dnevnik dr Miodraga Lazića, shvatio sam koliko je, zapravo, i u najtežim okolnostima jednostavno ostati čovjek. On je bio junak, pošten čovjek, kome je uvijek bilo najvažnije da spasi ljudski život, bez obzira na to koga bi mu doveli i sa koje strane dolazio. U vihoru rata, kada su mnogi zaboravljali na ljudskost, on nije dijelio ljude po uniformama, već je u svakome vidio samo čovjeka kome je pomoć neophodna. To je istinski primjer čojstva, to su ljudi čijim pričama treba ispuniti najdublje prostore svoje duše. Izbor uvijek postoji, pitanje je samo imamo li volje, snage i čestitosti da izaberemo ono što je ljudsko i ispravno.

Priča o doktoru Miodragu Laziću, čuvenom hirurgu iz Niša, svjedočanstvo je o čovjeku koji je dva puta u svom životu stao na prvu liniju odbrane, žrtvujući sebe kako bi spasio druge. Rođen je u Beogradu, odnosno Zemunu, 31. maja 1955. godine, gdje je završio osnovnu školu.

Nakon što je njegov otac Dragić Lazić, oficir JNA, dobio prekomandu, porodica se seli u Niš. Tu je završio gimnaziju i studije medicine. Hirurgiju je specijalizovao na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu u svojoj tridesetoj godini. Nakon specijalizacije, godinu dana je radio u Vojnoj bolnici u Nišu, a potom se zapošljava na Hirurškoj klinici Kliničkog centra u Nišu.

Kada je početkom devedesetih godina prošlog vijeka počeo rat, doktor Laza je donio odluku koja će zauvijek promijeniti njegov život. Ostavio je sigurnost i udoban život u Nišu i otišao kao ratni Dr Miodrag Lazić hirurg dobrovoljac u bolnice na samoj liniji fronta. Njegov put vodio ga je u Republiku Srpsku Krajinu, potom u bolnicu „Koran” na Palama, a zatim do Blažuja, gdje je bio jedan od osnivača ratne bolnice „Žica”.

Uslovi u kojima je radio bili su veoma teški. Operisao je danonoćno, često pod kišom granata, bez struje, vode i osnovnih lijekova. Kroz njegove ruke prošle su hiljade ranjenika, a doktor Laza nije pravio razliku, spašavao je svakoga ko je donesen na njegov operacioni sto, bili oni Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Na tom području ostao je punih 40 mjeseci kao jedini hirurg, obavivši više od 3 500 operacija pod punom anestezijom. Svoja sjećanja, patnju i borbu za svaki pojedinačni život kasnije je pretočio u izuzetnu autobiografsku knjigu „Dnevnik ratnog hirurga”, a njegov život i dnevnički zapisi kasnije su poslužili kao inspiracija i za dokumentarne projekte.

Ovdje bih volio ostaviti jedan zapis iz dnevnika, koji će, možda, dodatno podgrijati želju da ga pročitaš, dragi čitaoče, što ti od srca preporučujem:

‘’… U šoku imam dve curice od tri i šest godina. Starijoj je granata uletela kroz prozor, majku na mestu ubila, a njoj gotovo odsekla nogu. Borba. Tri operacije. Mislim da će noga ostati. Mlađa ima samo tri godine. Zagrlila me i ne pušta. Kontuzija glave, granata u Vogošći. Tamo je sa bakom. Roditelji nisu uspeli da izađu iz Sarajeva. Na početku sukoba je bila kod bake i tu ostala. Samo pita za mamu i traži cucu. Da umreš. Spasava me jedna sestra iz intenzivne nege. Kada je malecka videla nju, počela je da plače i doziva je:

‚Mama, mama!’ Verovatno liči na njenu majku. Sestra je uzima i malecka je ljubi. Suze. Svi plačemo. Ona grčevito drži Snježu. ‘’ ( 10. stranica knjige)

 

Nakon što se iz Srpskog Sarajeva u februaru 1996. godine vratio u Niš, Miodrag Lazić je nastavio da radi u Kliničkom centru u Nišu. Postao je načelnik Torakalne hirurgije sa traumatologijom i načelnik Dr Miodrag Lazić u ordinaciji Odjeljenja urgentne hirurške jedinice Kliničkog centra u Nišu, a 2020. godine istorija je od njega tražila još jednu žrtvu. Kada je izbila pandemija virusa korona, doktor Lazić je obavljao funkciju direktora Urgentnog centra u Nišu i bio je na samo dva mjeseca do zaslužene penzije.

Iako su mu svi savjetovali da se skloni zbog njegovih godina i zdravstvenog stanja, on je to odlučno odbio. Kao što je devedesetih stao pred metke i granate, tako je sada ponovo stao na prvu liniju odbrane pred nevidljivim neprijateljem. Nažalost, radeći sa pacijentima, zarazio se virusom i preminuo 14. aprila 2020. godine, spasavajući tuđe živote. Iza sebe je ostavio suprugu Anu, kćerku Ninu i sina Peđu.

U Istočnoj Ilidži je, povodom Dana Republike – 9. januara 2024. godine, otkriven spomenik doktoru Miodragu Laziću, a medicinska škola i ulica u Nišu nose njegovo ime.

Dugo sam bio pod snažnim utiskom njegovog dnevnika. Osjeća se da tu nije bilo vremena za stilska uljepšavanja, ali je tekst upravo zato iskren, živ i potresan, što je i najvažnije. On barem djelimično dočarava pakao u kojem su se ti ljudi nalazili i ostavlja dubok i neizbrisiv trag u duši čitaoca. Nakon čitanja pojedinih priča, čovjek prosto pusti suzu i spusti knjigu ne bi li se pribrao. Hvala svim očevima koji su se borili devedesetih. Hvala svima koji su na bilo koji pošten način pomogli svom narodu u tom ratu. Iako se često dičimo svojom istorijom, svjestan sam da smo podvige ljudi iz ratova devedesetih u velikoj mjeri zapostavili. Svakog poštenog čovjeka treba spominjati, ma koje nacije i vjere bio. Ipak, ako zaboravimo čestite ljude u sopstvenom narodu, teško da ćemo ikada izgraditi svijest i o onima koji pripadaju drugim narodima. Pred sami kraj želim da podijelim oproštajno pismo dr Miodraga Lazića, kako bismo se još bliže upoznali sa njim:

„Otišao sam časno i pošteno. Kao direktor UC dva meseca pred penziju, stajao sam ispred svojih ljudi, dragih doktora i sestara. Stajao sam na prvoj liniji, nisam se krio, naprotiv, bio sam ispred svih znajući da sa svim svojim bolestima i godinama imam veliki rizik, ali čast i ponos nisu mi dozvoljavali da se sklonim. Takav sam bio na krajiškom ratištu godinu dana, na sarajevskom ratištu četiri godine, za vreme NATO bombardovanja. Neću da odem tiho, hoću da odem onako kakav sam bio čitav život, a to znaju moji prijatelji, kolege, porodica. Svi su mi govorili da se sklonim, ali ja to sebi nikad ne bih oprostio. Moji voljeni Krajišnici, prijatelji iz Republike Srpske za koje sam živa legenda zauvek, iskreno će plakati svi, jer su uvek verovali da sam neuništiv. Koliko sam ovih dana dobio poruka podrške. Volim vas, zauvek. Moji unuci i unuka Mila ostaju bez dede, ćerka i sin da ne tuguju, nego samo napred. Budite ponosni na mene. Drage moje kolege, Marija, Boki, Brale, Kando, Sunčica i Macane, drage moje sestre koje ste mi uvek verovale, zbogom. Voljenoj Ani, ratnom drugu i ženi poruka: budi hrabra i čvrsta zbog dece i unuka, a gore na onoj strani, jednoga dana bićemo ponovo zajedno. U Nišu mojim prijateljima poseban pozdrav. Poslednja mi je želja da me ispratite pesmom „Marš na Drinu.”

Ovako se oprostio dr Laza, hirurg našeg naroda, posthumno odlikovan Ordenom Sv. Romana.

Sjetih se Gandalfovih riječi iz „Gospodara prstenova: Povratak kralja”: „Kraj? Ne. Putovanje se ovdje ne završava. Smrt je samo još  jedan put, kojim svi mi moramo proći.

 

Tags: Dejan Todoranovićkultura sećanjaprozaRepublika SrpskaTihi junaci
Previous Post

“DANI ĆURE JAKŠIĆA” OD 17. NOVEMBRA DO 5. DECEMBRA

Next Post

ALEKSANDRA GLIŠIĆ: AFORIZMI NA ŽARU

Неда Гаврић

Неда Гаврић

BIOGRAFIJA Neda Gavrić, diplomirani komunikolog, rođena u Banjoj Luci. Objavila zbirke poezije: „Devojački san”, „U beskraju nežnosti”, „Hram ljubavi“, “Jesen žedne duše” te zbirku kratkih priča „Kakav princ, takva i bajka“ i zbirku poezije “Ono što nisi znala o ljubavi” nagrađenih na 6. Drinskim književnim susretima. Knjigu “Jesen žedne duše” snimila je u audio izdanju za ediciju “Jedan pisac, jedna knjiga” u izdanju Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske. U štampi je knjiga izbora iz poezije prevedene na Mađarski jezik pod nazivom “Sve dok ima ljubavi” koju je priredio poznati prevodilac Ileš Feher. Deo prihoda od prodaje knjiga poklanjala je Udruženjima roditelja dece sa posebnim potrebama u Republici Srpskoj i Srbiji. Njene pesme su prevođene na nekoliko svetskih jezika, zastupljena je u nekoliko domaćih i stranih antologija, istaknutih priređivača. Učesnik je mnogih domaćih i Međunarodnih književnih susreta i festivala u Srbiji, Nemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Malti, Rumuniji, Austriji i dr. Bila je učesnik Prvog foruma sroskih književnika dijaspore na Malti. Član je Udruženja književnika Republike Srpske i Udruženja književnika Srbije. Odlukom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, 2020. godine upisana je u Registar umetnika Republike Srpske. Neke od njenih pesama snimili su domaći izvođači. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, kao i nagrada za očuvanje kulture, pisma, ali i humanosti, meću kojima su: - Nagrada “Mrguda” KPD Trorečje “Petar Kočić” za priču “Zmijanjski v(r)ez. - Nagrada “Upakovana nostalgija”. Ovu prestižnu nagradu dodjeljuje „Diaspora group” poslovni, kulturni i medijski klub osnovan u Čikagu, koji danas posluje u desetinama zemalja sveta. Priznanje se dodeljuje istaknutim pojedincima kao ambasadorima svog naroda u svetu, te za humanost i očuvanje tradicije i kulture. - Priznanje za doprinos u razvoju redakcije Književnog ESNAFa Beograd na polju informisanja, kulture i umetnosti. - dobitnik je Specijalne povelje Međunarodnog književnog festivala „Inđija Pro Poet 2023.” - nagrada za rukopis poezije "Ono što nisi znala o ljubavi" 6. Drinski književni susreti - nagrada za rukopis kratkih priča "Kakav princ, takva i bajka" 6. Drinski književni susreti - Glavni je urednik i voditelj TV emisije „Stil" koja se emituje na deset televizija. - Autor i voditelj je radio emisije “Banjalučke priče sa Nedom” na Kontakt radiju Banjaluka. - Urednica je informativnog programa i urednica za kulturu na Portalu Književne radionice Kordun (West Chester, Pennsylvania) gde je uradila preko stotinu intervjua sa književnicima i književnim kritičarima. - Glavna i odgovorna je urednica Književnog ESNAFa iz Beograda. - Dopisnik je iz Republike Srpske Info vizije Beograd. - Član je Komisije za izmenu imena ulica i trgova Grada Banja Luka. - Voditelj je mnogih međunarodnih konferencija, simpozijuma, panel diskusija, izložbi, koncerata i slično. U organizaciji Udruženja književnika Republike Srpske, voditelj je sajamskih promocija knjiga i Međunarodnih književnih susreta. - Član je Udruženja novinara Vojvodine i Društva novih medija, te Udruženja novinara Srbije. Član je Upravnog odbora Udruženja novinara Vojvodine. - Član je Komisije za izmenu naziva ulica i trgova Grada Banjaluka. - Dobitnik je godišnje nagrade „Zmaj“ Udruženja novinara Vojvodine i novih medija koja se tradicionalno dodeljuje zaslužnim novinarima TV-a, radija i portala. - direktni saradnik UG Svetionik Banja Luka - Portparol je UG Viartis u Banjaluci, - UG “Bogojavljenski plivači-za krst časni” Banja Luka. - Portparol je medijske grupacije MirJak, moderna medijska grupacija koja objedinjuje televizijske i digitalne sadržaje, profesionalnu produkciju i različite medijske formate. Živi i radi u Banjaluci.

Next Post
ALEKSANDRA GLIŠIĆ: AFORIZMI NA ŽARU

ALEKSANDRA GLIŠIĆ: AFORIZMI NA ŽARU

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

  • Trending
  • Comments
  • Latest
KNJIŽEVNI ESNAF: POZIV MLADIM AUTORIMA

KNJIŽEVNI ESNAF: POZIV MLADIM AUTORIMA

06.11.2026
KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

15.11.2025
MLADI PESNIČKI GLASOVI: TAMARA PUZIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: TAMARA PUZIĆ

13.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: SANJA KOS OSTOJIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: SANJA KOS OSTOJIĆ

13.11.2026
ZVJEZDANA I VUKODLAK ALEKSANDRE ČVOROVIĆ

PROMOCIJA KNJIGE POEZIJE OGNJENA KOVAČEVIĆA

2
Vanja Kesić: Kada bi grobovi progovorili

Vanja Kesić: Kada bi grobovi progovorili

1
KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

IZVEŠTAJ O REZULTATIMA KONKURSA „REČ I SMISAO“ – KNJIŽEVNOG ESNAFA

1
NOVA KNJIGA VANJE KESIĆ

NOVA KNJIGA VANJE KESIĆ

1
MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
MILICA SUDETIĆ: KORENI

MILICA SUDETIĆ: KORENI

22.11.2026
ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

20.11.2026

Recent News

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
64
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
215
MILICA SUDETIĆ: KORENI

MILICA SUDETIĆ: KORENI

22.11.2026
169
ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

20.11.2026
286
Književni ESNAF

издања, рецензије, разговори, клуб читалаца, културасећања, ризница, мали еснаф, проза, поезија, беседе, колумна,аутори, вести

Kategorije

  • AUTORI
  • AFORIZMI
  • BESEDE
  • VESTI
  • IZDANJA
  • KLUB ČITALACA
  • KOLUMNA
  • KULTURA SEĆANJA
  • MALI ESNAF
  • POEZIJA
  • PROZA
  • RAZGOVORI
  • RECENZIJE
  • RIZNICA
  • UDARNE VESTI

Poslednje objave

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
  • Kontakt

© 2025 Književni Esnaf

No Result
View All Result
  • POČETNA
  • AUTORI
  • BESEDE
  • VESTI
  • IZDANJA
  • KLUB ČITALACA
  • KOLUMNA
  • KULTURA SEĆANJA
  • MALI ESNAF
  • POEZIJA
  • PROZA
  • RAZGOVORI
  • RECENZIJE
  • RIZNICA
  • UDARNE VESTI
  • ЋИРИЛИЦА

© 2025 Književni Esnaf