Sunday, November 22, 2026
  • ЋИР
No Result
View All Result
Književni ESNAF
  • POČETNA
  • IZDANJA
  • RECENZIJE
  • RAZGOVORI
  • KLUB ČITALACA
  • KULTURA SEĆANJA
  • RIZNICA
  • MALI ESNAF
  • PROZA
  • POEZIJA
  • BESEDE
  • KOLUMNA
  • AUTORI
  • VESTI
  • POČETNA
  • IZDANJA
  • RECENZIJE
  • RAZGOVORI
  • KLUB ČITALACA
  • KULTURA SEĆANJA
  • RIZNICA
  • MALI ESNAF
  • PROZA
  • POEZIJA
  • BESEDE
  • KOLUMNA
  • AUTORI
  • VESTI
No Result
View All Result
Književni ESNAF
No Result
View All Result
Home КУЛТУРА СЕЋАЊА

VUK KARADŽIĆ: REFORMATOR SRPSKOG JEZIKA

ПИШИ КАО ШТО ГОВОРИШ, ЧИТАЈ КАКО ЈЕ НАПИСАНО

Наташа Лазукић by Наташа Лазукић
07.11.2026
in KULTURA SEĆANJA
A A
BORIS MIŠIĆ: OBIČNI ČOVEK JE VAŽNIJI OD ISTORIJE

Фото: Илустрација

0
SHARES
31
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter
VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ (1787-1864)

 

 

Piše: Nataša Lazukić 

 

 

 

 

 

Reformator srpskog jezika Vuk Stefanović Karadžić (1787-1864), jedna je od najznamenitijih ličnosti srpskog jezika, književnosti i kulture.  Rođen je na današnji dan, 6. novembra 1787. godine u Tršiću kod Loznice.

Ime Vuk kao snaga protiv vještica i uroka

Vuk je rođen kao peto dijete u porodici Stefana i Jegde. Prije njega, braća i sestre su mu umirali, a roditelji su odlučili da mu daju ime Vuk kako bi ga, prema narodnom vjerovanju, zaštitili od zlih sila i da ga vještice ne bi udavile.

Vuk je osnovnu pismenost stekao u selu kod rođaka trgovca Jevte Savića-Čotrića, potom u školi u Loznici gdje je utvrdio “bekavicu” (sricanje u bukvaru), a kasnije je prešao na “časlovac”. Zahvaljujući igumanu manastira Tronoša, Stevanu Jovanoviću, dovršio je školovanje i sa  ljubavlju prisustvovao bogosluženjima.

Reformisao gramatiku, bilježio narodne pjesme i preveo Sveto Pismo

U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti ustanka 1813. godine, odlazi sa srpskim izbjeglicama u Beč i tamo upoznaje Jerneja Kopitara, cenzora za jugoistočne jezike na bečkom dvoru, koji prepoznaje Vukov talenat i pomaže mu pri reformi srpskog jezika. Vukov prethodnik, Sava Mrkalj, je već 1810. godine pokrenuo temu reforme stare azbuke i u Budimu štampao knjižicu “Salo debeloga jera libo azbukoprotres”.

U Beču 1814. godine izlazi “Mala prostonarodna slavenoserbska pjesnarica”, a po ugledu na Kopitara i njegovu gramatiku, izlazi i “Pismenica serbskoga jezika”. Godine 1815. izlazi “Narodna srbska pjesnarica”, a 1818. prvo izdanje Srpskog rječnika sa 27.270 riječi i srpskom gramatikom, koji će biti dorađeni i prošireni u izdanju iz 1852. godine. Od 1823. do 1866. godine izašle su “Srpske narodne pjesme” u šest knjiga. Jedno od najvažnijih Vukovih djela je prevod Svetog Pisma (“Novi zavjet Gospoda našeg Isusa Hrista”) 1847. godine. Vukov prevod poslužio je kao osnova zvaničnom, Sinodskom, od Komisije urađenom prevodu Novog zavjeta na savremeni srpski jezik 1985. godine.

Srpski narod kao nepresušan izvor mudrosti  

Djelatnost Vuka Karadžića određena je pojmovima narod i narodno. Polazeći od narodne književnosti kao osnove i uzora, Vuk je ušao u veliku bitku za srpski jezik i književnost. On je bio duboko vezan za iskru duše običnog čoveka, domaćina, viteza i seljaka. U njihovim pričama, umotvorinama i narodnom predanju je prepoznao blago i zato srpski jezik i danas obiluje raskošnim i milozvučnim riječima.

Po prirodi bogato nadaren i osjećajan čovjek, on je instinktivno umio da odredi vrijednost djela narodne književnosti. Mnogo toga je pamtio od predaka, a nešto je i sam zapisivao od drugih.

Sve srpske narodne pjesme Vuk je podijelio na muške (epske) i ženske (lirske), a pored toga je sakupljao narodne pripovijetke, poslovice, umotvorine i zagonetke.

Od čuvenog guslara Filipa Višnjića je Vuk zapisao: Početak bune protiv dahija, Boj na Čokešini, Boj na salašu, Boj na Mišaru,  Boj na Loznici, Knez Ivan Knežević.

Starac Milija je znao “samo pjevati”, pa je Vuk je od njega zapisao:  Banović Strahinja, Ženidba Maksima Crnojevića. 

Od Tešana Podrugovića Vuk je zapisao: Ženidba Dušanova, Marko Kraljević i Ljutica Bogdan, Marko Kraljević i Vuča dženerale, Ženidba Marka Kraljevića, Marko Kraljević poznaje očinu sablju, Marko Kraljević i Arapin, Marko Kraljević i Musa Kesedžija, Marko Kraljević i Đemo Brđanin, Car Lazar i carica Milica, Novak i Radivoj prodaju Grujucu, Ženidba Stojana Jankovića, Senjanin Tadija. 

Veoma je interesantna i zbirka narodne erotske poezije “Crven ban” koja obliluje kratkim ritualnim pjesmama.

Poštovali ga braća Grim, Gete i Puškin

Zasluga Vukova je u tome što je stvo­rio srpsku nacionalnu književnost, stvorivši, s jedne strane, od srpskog narodnog jezika književni jezik, čisteći ga od “tuđica”.

„Ja sam se u pisanju knjiga najviše o tome starao da bi narod srpski uz njih sebe poznao, i da bi kod drugijeh naroda poznat postao”, kazivao je Vuk.

Zahvaljujići neumornom radu, Vuk je postao prepoznato ime u Evropi i Rusiji. Jakov Grim će 1823. godine u “Getingentskim učenim novinama” pozvati Nijemce da uče srpski jezik i čitaju pjesme. Gete je bio oduševljen ljepotom i muzikalnošću srpske lirike, pa je u Vajmaru ugostio Vuka kao počasnog gosta. Puškin je u Rusiji prepjevao neke srpske narodne pjesme.

Djelo u 39 tomova i protivnici Vuka Karadžića

Gigantskim radom njegovo djelo je sabrano u 39 tomova čime je Vuk je stekao mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Među protivnicima nalazili su se ne samo pisci stare škole, već i i dva najmoćnija čovjeka u srpskom narodu, knez Miloš i mitropolit Stratimirović. Uzalud je 1832. godine Vuk uvjeravao kneza Miloša da je njegova „ortografija“ za naš jezik pravilnija od svih ostalih i „pametnija od ortografija sviju naroda i jezika evropejskih“. Ipak, pod okriljem kneza Miloša Obrenovića, štampana je većina Vukovih izdanja.

Sa stranica onovremenih listova i knjiga rasprave su prešle u mnoga područja, javna i privatna: u škole i đačke družine, u naučna i književna „obščestva“, u kuće, kafane, manastire. Pohvale i pokude stizale su Vuku i u pismima njegove razgranate prepiske, a uređivao je i almanah “Danicu”.

1847. objavljene “Pesme” Branka Radičevića 

Njegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847. godine, kada su izašle “Pesme” Branka Radičevića, dokaz da se Vukovim jezikom mogu pisati i umjetnička djela, a Đura Daničić je djelom “Rat za srpski jezik i pravopis” dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela zlatna epoha srpskog romantizma bila je pod Vukovim uticajem.

Ćirilica među najljepšim pismima svijeta

Vuk je usavršio savremeni fonetski pravopis za Ćirilovo pismo – ćirilicu. Oslobodivši se svih znakova pravopisa koji nisu imali glasovnu vrijednost, postavio je vrlo jednostavno jezičko pravilo: “Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano”. Tako je naša azbuka svrstana među najljepša i najednostavnija svjetska pisma.

Samouki Vuk dobio svjetska priznanja

Vukovo obimno i značajno djelo i za života mu je izmamilo brojna priznanja. Od akademija i naučnih društava, kako naših, tako i evropskih, dobio je samouki Vuk 16 diploma, od vladara tri zlatne medalje i četiri ordena, takođe i dva zlatna prstena (sa smaragdom i brilijantom).

Udostojen je članstvima Bečke akademije nauka (1849), Berlinske akademije (1850), Književnog odeljenja Petrogradske akademije (1851). Bio je član Petrogradskog društva ljubitelja ruske književnosti (1819), Učenog društva pri Krakovskom univerzitetu (1820), Tirinško-saksonskog društva za ispitivanje otadžbinskih starina (1824),
Getinškog učenog društva (1824), Društva za istoriju i starine pri Imperatorskom moskovskom univerzitetu (1828), Odeskog društva ljubitelja istorije i starine (1824), Društva srpske slovesnosti (1842), Imperatorskog harkovskog univerziteta (1847), Afričkog instituta u Parizu za ukidanje ropstva (1848), Ruskog geografskog društva
(1850), Društva za povjestnicu i starine jugoslovenske u Zagrebu (1850), Društva ljubitelja književnosti pri Moskovskom univerzitetu (1859), Požeške županije (1861). Izabran je za člana Matice ilirske kao i za počasnog građanina grada Zagreba (1861).  Filozofski fakultet u Jeni proglasio ga je počasnim doktorom.

Hrvati preuzeli Vukov model književnog jezika

O Vukovom značaju, koji prevazilazi srpske prostore, govori i činjenica da mu je Zastupništvo grada Zagreba 1861. godine dodijelilo Povelju počasnog građanina, kojom su mu data “sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom građaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju”.

Hrvati su odlukom Sabora preuzeli Vukov model književnog jezika sa svim elementima, uključujući i akcenatski sistem. Neki lingvisti dobili su zaduženje da urade “instrumente” tog jezika i udžbenike. Godine 1892. Ivan Broz izdaje i štampa “Hrvatski pravopis”, u čijem predgovoru navodi da bi se “sve to moglo nazvati i srpskim pravopisom”.

Hrvatski leksikograf Tomo Maretić 1899. godine izdaje “Gramatiku i stilistiku hrvatskog ili srpskog jezika”.

“Ono što je Ciceron za Latine, to je Vuk za nas”, zapisao je Maretić.

Vuk je više od jednog vijeka u Zagrebu imao ulicu, koja je 1992. godine preimenovana pošto je u tom periodu Hrvatska raskidala sve istorijske veze sa Srbijom i Srbima.

Nakon 33 godine u tuđini, počiva u porti Saborne crkve u Beogradu

Vuk Stefanović Karadžić je preminuo 1864. godine u Beču. Nakon 33 godine u tuđini, posmrtni ostaci Vuka Karadžića preneseni su 1897. godine iz Austrougarske u otadžbinu i uz Dositeja Obradovića počivaju u porti Saborne crkve u Beogradu.

Tags: Vuk KaradžićKnjiževni ensafnarodna književnostreforma srpskog jezikasrpska književnostsrpski jezikћирилица
Previous Post

ŽIVOT U HRISTU I SA HRISTOM JELENE GRBIĆ

Next Post

“PEČAT DAVIDOV” SAVI GUSLOV MARČETA

Наташа Лазукић

Наташа Лазукић

Next Post
“PEČAT DAVIDOV” SAVI GUSLOV MARČETA

"PEČAT DAVIDOV" SAVI GUSLOV MARČETA

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

  • Trending
  • Comments
  • Latest
KNJIŽEVNI ESNAF: POZIV MLADIM AUTORIMA

KNJIŽEVNI ESNAF: POZIV MLADIM AUTORIMA

06.11.2026
KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

15.11.2025
MLADI PESNIČKI GLASOVI: TAMARA PUZIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: TAMARA PUZIĆ

13.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: SANJA KOS OSTOJIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: SANJA KOS OSTOJIĆ

13.11.2026
ZVJEZDANA I VUKODLAK ALEKSANDRE ČVOROVIĆ

PROMOCIJA KNJIGE POEZIJE OGNJENA KOVAČEVIĆA

2
Vanja Kesić: Kada bi grobovi progovorili

Vanja Kesić: Kada bi grobovi progovorili

1
KNJIŽEVNI ESNAF – KONKURS ZA RUKOPISE – EDICIJA REČ I SMISAO

IZVEŠTAJ O REZULTATIMA KONKURSA „REČ I SMISAO“ – KNJIŽEVNOG ESNAFA

1
NOVA KNJIGA VANJE KESIĆ

NOVA KNJIGA VANJE KESIĆ

1
MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
MILICA SUDETIĆ: KORENI

MILICA SUDETIĆ: KORENI

22.11.2026
ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

20.11.2026

Recent News

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
64
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
215
MILICA SUDETIĆ: KORENI

MILICA SUDETIĆ: KORENI

22.11.2026
169
ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

ALEKSANDRA BROĆETA: KOŠARKAŠICA OD PERA

20.11.2026
286
Književni ESNAF

издања, рецензије, разговори, клуб читалаца, културасећања, ризница, мали еснаф, проза, поезија, беседе, колумна,аутори, вести

Kategorije

  • AUTORI
  • AFORIZMI
  • BESEDE
  • VESTI
  • IZDANJA
  • KLUB ČITALACA
  • KOLUMNA
  • KULTURA SEĆANJA
  • MALI ESNAF
  • POEZIJA
  • PROZA
  • RAZGOVORI
  • RECENZIJE
  • RIZNICA
  • UDARNE VESTI

Poslednje objave

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

MLADI PESNIČKI GLASOVI: MILKICA MARJANOVIĆ

22.11.2026
MLADI PESNIČKI GLASOVI: ANA STOJANOVIĆ

ANA STOJANOVIĆ: DRAMOLET “POVJERENJE”

20.11.2026
  • Kontakt

© 2025 Književni Esnaf

No Result
View All Result
  • POČETNA
  • AUTORI
  • BESEDE
  • VESTI
  • IZDANJA
  • KLUB ČITALACA
  • KOLUMNA
  • KULTURA SEĆANJA
  • MALI ESNAF
  • POEZIJA
  • PROZA
  • RAZGOVORI
  • RECENZIJE
  • RIZNICA
  • UDARNE VESTI
  • ЋИРИЛИЦА

© 2025 Književni Esnaf