Fantastični svijet između mita, bajke i savremene osjetljivosti u knjizi „Zvjezdana i vukodlak – Neobične neznangradske priče“ Aleksandre Čvorović
Knjiga „Zvjezdana i vukodlak – Neobične neznangradske priče“ Aleksandre Čvorović (ASoglas Izdavaštvo, 2025) predstavlja zanimljivo ostvarenje savremene književnosti za djecu i mlade, ali istovremeno i djelo koje svojim tematskim slojevima, simboličkim strukturama i filozofskim pitanjima prelazi uskotračnost žanra. Riječ je o zbirci fantastičnih priča u kojima se elementi tradicionalne bajke, folklorne predaje, mitološke imaginacije i savremene psihološke problematike objedinjuju u prepoznatljiv autorski svijet. U središtu ovih priča nalaze se junaci koji su na različite načine izdvojeni iz zajednice: bića sa nepoznatim porijeklom, prokleti junaci, usamljeni pojedinci, oni koji tragaju za ljubavlju, prihvatanjem i vlastitim identitetom. Njihove sudbine oblikovane su kroz iskušenja koja nisu samo spoljašnje prepreke, već i unutrašnji procesi sazrijevanja, spoznaje i moralne promjene.
Osnovna karakteristika ove knjige jeste preplitanje fantastičnog i stvarnog. Autorka gradi svijet u kojem granica između mogućeg i nemogućeg nije čvrsto određena, već predstavlja prostor susreta različitih dimenzija postojanja. Čudesni događaji, začarani prostori, natprirodna bića i magični predmeti nisu uvedeni isključivo zarad estetske atraktivnosti, već funkcionišu kao sredstva za izražavanje dubljih ljudskih iskustava. Fantastika kod Aleksandre Čvorović nije bijeg od stvarnosti, već način da se stvarnost sagleda iz drugačije perspektive. Kroz simboličke situacije i neobične junake ona govori o univerzalnim temama: ljubavi, samoći, krivici, opraštanju, odrastanju, izboru između sebičnosti i nesebičnosti.
Posebno mjesto u strukturi knjige zauzima motiv drugačijeg junaka. Likovi nisu idealizovana bića bez slabosti, već složene ličnosti čije su sudbine obilježene greškama, patnjom i potrebom za iskupljenjem. U priči o Dunji i Vitezu, na primjer, prikazano je preobraženje junaka koji zbog oholosti i nesposobnosti da prepozna vrijednost iskrene ljubavi gubi vlastiti identitet. Njegova kazna nije fizička patnja, već gubitak sjećanja i emocionalne povezanosti sa samim sobom. Time se ostvaruje jedna od ključnih ideja knjige: čovjek bez sposobnosti ljubavi i empatije gubi najvažniji dio vlastitog bića. Međutim, autorka ne pristupa svom junaku osuđujuće. Njegova sudbina prikazana je kao proces učenja i moralnog sazrijevanja, a iskupljenje dolazi kroz dobra djela i spremnost da se promijeni.
Motiv ljubavi u ovoj knjizi nije predstavljen samo kao romantična emocija, već kao stvaralačka i iscjeljujuća sila. Ljubav kod Aleksandre Čvorović ima etičku dimenziju: ona podrazumijeva razumijevanje drugog, prihvatanje različitosti i spremnost na žrtvu. Junaci se ne spašavaju snagom ili magičnim moćima, već sposobnošću da prepoznaju vrijednost drugog bića. Upravo zato mnoge priče iz zbirke imaju strukturu potrage. Putovanje kroz nepoznate predjele istovremeno je putovanje prema unutrašnjem sazrijevanju. Junaci moraju savladati prepreke kako bi razumjeli sebe i druge.
Posebno je značajna priča „Dolina bijelog vuka“, u kojoj autorka reinterpretira poznate motive iz folklorne i mitološke tradicije. Lik bijelog vuka, koji u kolektivnoj svijesti često simbolizuje opasnost i nepoznato, dobija potpuno drugačiju funkciju. On postaje simbol usamljenosti, kajanja i potrebe za prihvatanjem. Vuk nije predstavljen kao jednostavno zlo biće, već kao neko ko nosi posljedice vlastitih pogrešnih izbora. Ovakav pristup karakterističan je za savremenu bajku, u kojoj se tradicionalna podjela na apsolutno dobre i apsolutno loše likove prevazilazi u korist složenijeg razumijevanja čovjekove prirode.
Sunčica, kao junakinja ove priče, predstavlja model unutrašnje snage i samospoznaje. Njena dobrota nije pasivna osobina, već aktivna životna vrijednost. Ona ne odbacuje Vuka zbog njegove prošlosti, ali istovremeno ne odustaje od vlastitog identiteta i slobode. Ovim postupkom autorka uvodi važnu savremenu ideju: prava ljubav ne znači gubitak sebe, već mogućnost da dvije različitosti pronađu sklad. Njena odluka da pronađe ravnotežu između svijeta kojem pripada i svijeta voljene osobe predstavlja jednu od najpotpunijih poruka knjige.
Jezik i stil Aleksandre Čvorović odlikuju se poetskom slikovitošću i izraženom atmosferičnošću. Prirodni pejzaži, šume, dvorci, rijeke i magični predjeli nisu samo dekorativni elementi, već aktivni nosioci značenja. Prostor u ovim pričama često odražava unutrašnja stanja junaka: tamne šume predstavljaju nepoznato i strah, dok svjetlost, cvijeće i voda simbolizuju obnovu, život i emocionalno iscjeljenje. Takva simbolika povezuje ovu knjigu sa dugom tradicijom bajkovne književnosti, ali joj istovremeno daje savremeni senzibilitet.
Vrijednost zbirke ogleda se i u načinu na koji autorka pristupa pitanjima identiteta i pripadanja. Mnogi junaci ne znaju ko su, odakle dolaze ili kojem svijetu pripadaju. Njihova potraga za porijeklom istovremeno je potraga za smislom. U tom procesu oni otkrivaju da identitet nije određen samo porijeklom, izgledom ili društvenim položajem, već izborima koje činimo i načinom na koji se odnosimo prema drugima.
„Zvjezdana i vukodlak – Neobične neznangradske priče“ zbog toga se može posmatrati kao zbirka savremenih autorskih bajki koje nastavljaju tradiciju usmenog pripovijedanja, ali je obogaćuju psihološkom dubinom i modernim vrijednosnim pitanjima. Aleksandra Čvorović uspijeva da stvori fantastični univerzum koji je istovremeno čudesan i blizak čitaocu, jer iza svih neobičnih događaja prepoznajemo univerzalne ljudske potrebe: potrebu da budemo voljeni, prihvaćeni i shvaćeni.
Ova knjiga potvrđuje snagu književne fantastike kao prostora u kojem se mogu istraživati najdublje ljudske teme. Njena posebnost nije samo u bogatoj imaginaciji, već u uvjerenju da dobrota, saosjećanje i ljubav imaju moć da mijenjaju pojedinca i svijet oko njega. U vremenu kada su otuđenost i usamljenost sve prisutniji motivi savremene književnosti, priče Aleksandre Čvorović podsjećaju na trajne vrijednosti koje nadilaze granice vremena i prostora.
